Dobrodošli u Kostajnicu
Kostajnica je od davnina bila važno mjesto na granici između Orijenta i Evrope sa burnom istorijom i kulturom i bogatim kulturno-istorijskim nasljeđem. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Une, na samoj granici sa Republikom Hrvatskom. U ovoj maloj opštini živi 5.977 stanovnika. Okružena čistim ambijentom netaknute prirode Kostajnica obiluje prirodnim ljepotama. Brdo Balj, šuma pitomog kestena po kojem je prema nekim teorijama Kostajnica i dobila ime, brojni izvori pitke vode, smaragdna rijeka Una i rječica Strigova, jedinstvene su odlike kostajničkog kraja. Zahvaljujući gostoljubivosti ljudi ovog kraja, u Kostajnici-gradu kestena uvijek ćete se osjećati ugodno i dobrodošlo.
Kultura
Počeci kulturnih dešavanja u Kostajnici vezuju se za rad Kulturno-umjetničkog društva „Potkozarje“ koje je osnovano davne 1978. godine. Ovo društvo je po osnivanju imalo tri sekcije: horsku, folklornu i sekciju izvornog pjevanja, a jedno vrijeme bila je aktivna tamburaška sekcija i starogradsko pjevanje. Poseban značaj u istorijatu KUD-a imaju njihova gostovanja i nastupi u inostranstvu, kada su kao predstavnici tadašnje Jugoslavije učestvovali na međunarodnoj smotri horskog pjevanja u Barseloni, kao i odlazak u Čehoslovačku u Šenkvice. Nosilac kulturnih dešavanja u Kostajnici je Narodna biblioteka „Nevenka Stanisavljević“ koja je osnovana 1955. godine. Od 1962. godine postaje izdvojeni ogranak biblioteke „Kazimir Ćurak“ iz Bosanskog Novog, a od 1995. godine djeluje kao samostalna ustanova. Biblioteka raspolaže fondom od oko 25.000 knjiga. U sklopu biblioteke djeluju tri sekcije: „Mala pričaona“, Dramski studio „M.A.S.K.E.“ i Klub zavičajnih pjesnika i Klub ljubitelja knjige. Biblioteka samostalno organizuje brojne književne susrete, promocije knjiga, pozorišne predstave, izložbe, tribine i aktivno učestvuje u svim kulturnim manifestacijama na području opštine Kostajnica.
Kostajnicu svojim zdanjem krase četiri vjerska objekta. Pravoslavna crkva Hram Svete Trojice izgrađena je 1886. godine. Crkva je do temelja srušena 1941. godine za vrijeme Drugog Svjetskog rata, a nova crkva koja je izgrađena na temeljima porušene osvećena je 1976. godine. Današnji izgled crkve tj. nova fasada kao i 2 manje kupole dograđene su 2008. godine. Svake godine, 50 dana poslije Uskrsa, Hram Svete Trojice obilježava svoju Krsnu slavu „Duhovi-silazak Svetog Duha na Apostole“. Tada se održava i tradicionalni narodni zbor – Duhovi.
Pravoslavna crkva Hram Svetog cara Lazara nalazi se u selu Mrakodol. Prvu crkvu mještani sela su opleli od pruća 1895. godine, a podigli su je u čast i slavu knezu Lazaru i stradalnika koji su ga pratili u boj na Kosovu. Naporima stanovnika Mrakodola mala trošna crkva od pruća obnovljena je i ozidana od kamena. Svoju bogoslužbenu ulogu vršila je sve do 1941. godine kada je srušena od strane ustaša. Obnova crkve započela je 2002. godine, a osvećena je 2003. godine.
Spomen Hram Svetog Vasilija Ostroškog je novije zdanje kostajničke parohije čija je gradnja započela 2009. godine, a završena je 2017. godine.
Džamija Azizija sagrađena je 1862. godine u doba Turske carevine voljom Osmanskog sultana Abdul Aziza. Srušena je 1992. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izgrađena i otvorena 2008. godine. Azizija je najveća džamija u Republici Srpskoj. Ima 850 m2 ukupne površine i dva sprata, što je rijetkost u Bosni i Hercegovini.
Priroda
Prirodna bogatstva Kostajnice su šuma Balj, rijeka Una i rječica Strigova. Iznad Kostajnice prostire se šumovito brdo Balj koje je bogato bukvom, hrastom kitnjakom i pitomim kestenom koji je specifičan za područje Kostajnice. Zahvaljujući prirodnom bogatstvu šumom kestena Kostajnica se može pohvaliti Kestenijadom, jedinstvenom manifestacijom koja je posvećena plodu kestena. Pored kestena u šumi Balj možete pronaći i druge šumske plodove dok uživate u šetnji kroz šumski pejzaž.
Biser Kostajnice je rijeka Una koja kroz Kostajnicu protiče u dužini od 14 km. U ovom dijelu Una ima obilježje mirnije nizinsko-panonske rijeke i sve je plića usljed taloženja krečnjaka koji stvara sedru. Pored sedri njene ukrase čine vodene kaskade i ade.
Rječica Strigova je pritoka rijeke Une, a specifična je po jedinstvenom fenomenu koji se dešava svake godine početkom aprila. Riječ je o mrijestu ribe škobalj (podust), koja u velikom broju pliva iz rijeka Sane i Save u rijeku Unu, a zatim uzvodno u Strigovu kako bi se mrijestila u njenom koritu, gdje ostaje desetak dana, a zatim se vraća u rijeke Sanu i Savu, dok jedan dio ostaje u rijeci Uni. Zahvaljujući ovom fenomenu Strigova je jedino prirodno mrijestilište ribe u regionu. Pored ribe škobalj u rječici Strigovi se mrijesti i riba mladica i klen.
Avantura
U potrazi za avanturom put nas vodi do smaragdne rijeke Une. U dijelu svog ravničarskog toka kroz Kostajnicu Una je blaga, mirna, providna i čista, ali izrazito sedrovita i time pogodna za ribolovne discipline „lov ribe udicom na plovak“, „na dnu (grunt)“ i „varaličarenje“. Najzastupljenije vrste riba na ovom dijelu rijeke su: mrena, plotica, deverika (šiljar), klen, jez, manić, škobalj (podust), šaran, amur, kostreš i zekica, te salmonidi: som, smuđ, štuka, bucov i mladica. Ulovljeni kapitalni primjerci soma, amura i mladice svakako su podstrek za sve ljubitelje ribolova da se okušaju u ribolovu na kostajničkom ribolovnom području.
Rijeka Una pogodna je za različite sportsko-rekreativne aktivnosti kao što su kupanje i vožnja čamcem, a posebno je atraktivna tokom ljetnih mjeseci kada njenu obalu preplavi mnoštvo kupača i izletnika.
Gastro
Gastro ponudu kostajničkog kraja čine tradicionalna jela karakteristična za područje Potkozarja: uštipci, pogača, cicvara od kukuruznog brašna i kajmaka, kuruza, žganjci, pite, te meso sušeno na dimu (kobasice, slanina). Od popularnih jela zastupljeni su ćevapi, jagnjeće i praseće pečenje koje je neizostavan dio svakog slavlja, a nijedno slavlje ne može proći bez zdravice sa domaćom rakijom od šljive, jabuke ili kruške.
Najpoznatija jesenjska poslastica karakteristična za Kostajnicu je pečeni i kuhani kesten. Dovoljno je da prošetate do šume Balj, pokupite kesten i zatim ga kod kuće ispečete ili skuhate. Zahvaljujući kestenovoj šumi Kostajnica ima autentičan proizvod kostajnički kestenov med koji je prepoznatljiv po tamnoj boji, specifičnom oporom mirisu i visokoj kvaliteti. Kestenov med je izuzetno zdrav zbog velikog postotka polenskih zrnaca, a bogat je i mineralima i vitaminima.
Turistička organizacija Kostajnica
Park prirode Una
Park prirode Una proglašen je 12.9.2019. godine i zauzima površinu od 2 772 hektara. Područje se nalazi na teritoriji opština Novi Grad, Kozarska Dubica, Krupa na Uni i Kostajnica.
